Materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom
/in , /by

Sukladno Pravilniku o sadržaju i obliku obrasca za prijavu djelatnosti uvoza, proizvodnje i distribucije materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom („Narodne novine“, broj 3/14) svaki subjekt u poslovanju s materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom a koji obavlja djelatnost proizvodnje i/ili uvoza i/ili distribucije, obvezan je prijaviti djelatnost na propisanom obrascu.

Ministarstvo zdravlja izdaje Potvrdu o prijavi djelatnosti nakon podnošenja zahtjeva.

Obrazac nisu obvezni podnositi:

Pravne ili fizičke osobe koje se bave maloprodajom;
Pravne ili fizičke osobe koje isključivo uvoze ili distribuiraju sirovine za proizvodnju materijala i/ili predmeta (npr. monomeri, polimeri i sl.)

Ukoliko je pravna ili fizička osoba i distributer i uvoznik, može se izvršiti prijava na jednom obrascu, ali na način da se označe obje funkcije.

Više informacija i obrazac za prijavu u sustav možete pronaći na stranicama Ministarstva zdravstva.

Uvodi se nova aplikacija za Zastupanje i potrebe elektroničke prijave i ažuriranja podataka o zastupanjima
/in , /by

Aplikacija će gospodarstvenicima i carinskim zastupnicima omogućiti kreiranje zastupanja za provođenje Carinskih i trošarinskih postupaka elektroničkim putem (bez potrebe podnošenja papirnatih obrazaca i dolaska u Carinske urede) te će biti dostupna kao novi modul u okviru postojeće G2B aplikacije za administraciju korisnika usluga e-Carine (https://carina.gov.hr/istaknute-teme/e-carina/g2b-servis/2450) dostupna od 6. prosinca 2016. godine.

15. veljače 2017. godine u punu produkciju biti će poslužena aplikacija Zastupstva i prilagođeni sustav e-Trošarine. Ukoliko gospodarstvenici (opunomoćitelji) i njihovi zastupnici (opunomoćenici) u trošarinskim postupcima i postupcima prijave posebnih poreza, neće imati kreirana zastupanja putem nove aplikacije, neće biti u mogućnosti podnositi zakonom propisane obrasce.

Od 1.1.2017. počinje primjena odredbi Provedbene uredbe Komisije 2015/2447 vezano za registraciju ovlaštenih izvoznika (REX sustav).
/in /by

Sustav registriranih izvoznika (REX)

Registracijom im se omogućuje samopotvrđivanje podrijetla robe u svrhu izvoza (davanje izjava Registriranih izvoznika) bez ograničenja u vrijednosti pošiljke, te tada više nemaju potrebu tražiti izdavanje certifikata u svrhu potvrđivanja podrijetla. Iste takve izjave registriranih izvoznika će se primjenjivati i prihvaćati i pri uvozu robe iz GSP zemalja od strane njihovih registriranih izvoznika.

 

Više informacija i obrazac za registraciju možete pronaći na stranicama Carinske uprave.

Prijava za obračun posebnog poreza na motorna vozila
/in /by

Od 18. srpnja 2016. godine omogućeno je elektroničko podnošenje porezne prijave za obračun i plaćanje posebnog poreza na motorna vozila svim obveznicima posebnog poreza na motorna vozila (fizičkim i pravnim osobama). Ovaj način podnošenja porezne prijave služi isključivo ubrzanju postupka oporezivanja motornih vozila posebnim porezom te će tako podnesene porezne prijave omogućiti jednostavniju i bržu provedbu poreznog postupka.
Vaše porezne prijave možete podnijeti na stranici E-prijava za obračun posebnog poreza.
Dodatne informacije o posebnom porezu na motorna vozila možete pronaći ovdje Porezi na motorna vozila.

Ukoliko Vam je potrebna pomoć i dodatne informacije obratite nam se s povjerenjem.

Izjave dobavljača
/in /by
Obzirom da se primjene propisa EU i Sporazuma o slobodnoj trgovini kontinuirano unaprijeđuju u praksi, želja nam je pomoći u informiranju sudionika u carinskim postupcima. To se posebno odnosi na izvoznike, kako bi pravovremenom pripremom dokumentacije izbjegli zastoje i probleme pri provođenju izvoznog postupka.
Trgovci koji nabavljaju robu unutar EU i istu namjeravaju izvoziti u treće zemlje, kojima je  u postupku izvoza potreban dokaz o podrijetlu, posebno dokaz o preferencijalnom podrijetlu, važno je da su upoznati s obvezama koje preuzimaju s izdavanjem izjava na računu.  Člankom 22. gotovo u svim  protokolima propisano je slijedeće:
Izvoznik koji daje izjavu na računu bit će spreman, u bilo koje vrijeme, na zahtjev carinskih vlasti zemlje izvoznice, podnijeti na uvid sve odgovarajuće dokumente kojima dokazuje podrijetlo predmetnih proizvoda, kao i ispunjenost ostalih uvjeta iz ovoga Protokola.
Prenosimo informacije objavljene na stranicama Carinske Uprave kojima se daje uputa-pojašnjenje izvoznicima.To se posebno odnosi na izvoznike kojima je u postupku izvoza potreban dokaz o preferencijalnom podrijetlu pri kojem se koriste povlaštene carinske stope u zemljama odredišta s kojima EU ima potpisane sporazume.

“Činjenica da je roba u slobodnom prometu ili da je kupljena od dobavljača iz Unije nije sama po sebi dostatna za dokazivanje statusa robe s podrijetlom.
Člankom 61/1 PUCZU (link) propisano je da kada dobavljač, za potrebe odredaba kojima se uređuje povlaštena trgovina između Unije i određene zemlje ili teritorija (status povlaštenog podrijetla), izvozniku ili subjektu dostavlja podatke potrebne za utvrđivanje statusa robe s podrijetlom, to čini pomoću izjave dobavljača (ID). Ista se prvenstveno koristi od strane izvoznika kao dokaz o stečenom podrijetlu pri podnošenju zahtjeva za izdavanje potvrde o prometu robe, kao što je, na primjer, EUR.1 ili predstavlja temelje za izdavanje izjave na računu.
Ista se izdaje se u dva oblika:
izjava dobavljača za robu koja je stekla podrijetlo;
izjava dobavljača za robu koja nije stekla podrijetlo
U slučaju kada dobavljač izvozniku ili nekom drugom subjektu izdaje ID za svaku pojedinačnu pošiljku onda se izdaje tzv. kratkoročna izjava.
Kratkoročna izjava se izdaje na računu, dostavnici ili bilo kojoj komercijalnoj ispravi (proforma račun, dostavnica, paking lista i slično) na kojoj je roba dovoljno podrobno opisana da bi se mogla prepoznati. Ista ne može biti navedena na transportnom dokumentu jer isti nije u vlasništvu dobavljača nego prijevoznika .
U slučaju kada dobavljač izvozniku ili nekom drugom subjektu redovito isporučuje pošiljke robe i ako se očekuje da status robe s podrijetlom svih tih pošiljaka bude isti, dobavljač može dostaviti jedinstvenu ID kojom može biti obuhvaćeno više pošiljke te robe u propisanom roku tj. razdoblju – tada se može izdati dugoročna izjava dobavljača, u propisanom formatu. Dobavljač je u obvezi odmah izvijestiti izvoznika ili subjekta ukoliko ID nije valjana u pogledu nekih ili svih pošiljaka koje su isporučene ili će biti isporučene (članak 62/3 PUCZU).
Domaće HR tvrtke mogu svojim partnerima kojima isporučuju robu izdavati izjave dobavljača, kao i od svojih dobavljača tražiti izdavanje istih, ukoliko je isto potrebno.”

Izjave dobavljača na Engleskom jeziku možete preuzeti ovdje:

Izjave na Hrvatskom jeziku možete preuzeti ovdje:

Cijelu uputu i pojašnjenje možete pronaći ovdje:   Izjava dobavljača – Pojašnjenje 7
Obveze deklaranta u carinskom postupku
/in /by

Sukladno članku 15 (2) CZU, podnošenjem carinske deklaracije bilo koja osoba koja je izravno ili
neizravno uključena u ispunjavanje carinskih formalnosti ili u carinske provjere (uključujući
carinskog zastupnika) odgovorna je za:

  •  točnost i potpunost informacija koje se navode u deklaraciji,
  • vjerodostojnost, točnost i valjanost svih dokumenata koji se prilažu deklaraciji,
  •  ispunjenje svih obveza koje se odnose na stavljanje dotične robe u predmetni carinski
    postupak.

Nadalje, u skladu s člankom 163 CZU, dokumenti koji su potrebni za stavljanje robe u deklarirani
carinski postupak moraju biti u posjedu deklaranta i na raspolaganju carinskim tijelima u vrijeme
kada se podnosi carinska deklaracija. Dakle, ti dokumenti moraju biti dostavljeni nadležnom
carinskom službeniku ako je određena kontrola predmetne deklaracije.
Slijedom toga, svako neutemeljeno i potencijalno netočno deklariranje podataka o kojem ovisi
visina obračunatih davanja, neposjedovanje ili nepodnošenje potrebnih dokumenata, nepružanje
podataka ili pojašnjenja koja su potrebna za provedbu propisa može povlačiti prekršajnu
odgovornost temeljem Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije.

3.3.1 Neto masa
Neto masa podrazumijeva masu robe bez bilo kojeg pakiranja.
Pravilnikom o popunjavanju jedinstvene carinske deklaracije propisano je da se u polje 38 unosi
neto masu robe opisane u odgovarajućem polju 31, izraženu u kilogramima. Iznimno, u slučaju
električne energije iz tarifnog broja 2716, u polje 38 unosi se podatak od 0,001 kg.
Polje 38 obvezno se popunjava na razini stavke deklaracije, slijedom čega će deklaracija biti
odbijena ako polje 38 nije popunjeno ili sadrži podatak od 0,000 kg. U tom slučaju, deklarant će
porukom kroz HRAIS sustav biti obaviješten da je deklaracija neispravna i da ju treba ispraviti.
Polje 38 mora sadržavati točan i utemeljen podatak o neto masi robe opisane u polju 31, za svaku
pojedinačnu stavku deklaracije, što znači da proizvoljno deklariranje neto mase, na primjer
proporcionalno prema vrijednosti stavke, nije dozvoljeno. To je iznimno važno kada se radi o
deklaracijama za puštanje u slobodni promet (uključujući za posebnu uporabu) i unutarnju
proizvodnju jer netočno deklariranje može za posljedicu imati nepravilnu primjenu propisa vezanih
uz stavljanje robe u te postupke, a osobito u pogledu jediničnih cijena i visine davanja.
Slijedom toga, deklarant je dužan osigurati točne podatke o neto masi robe za svaku vrstu robe
obuhvaćenu carinskom deklaracijom. Ti podaci mogu biti sadržani u računu, predračunu,
otpremnici, paking listi ili drugom komercijalnom dokumentu pošiljatelja ili ih na odgovarajući način
može utvrditi deklarant prije podnošenje stavljanja robe u navedene carinske postupke

Izvor: Pojašnjenje br. 16 V 1.0 od 1.9.2016 Carinska uprava, Središnji ured, Sektor za carinsku tarifu, vrijednost i podrijetlo

Ograničenje uvoza određenih proizvoda od željeza ili čelika
/in /by

Od 3. lipnja 2016. uvodi se ograničenje uvoza određenih proizvoda od željeza ili čelika iz svih trećih zemalja, osim iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna u skladu s donesenom Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/670.

Uredba propisuje da je za puštanje predmetnih proizvoda od željeza i čelika potrebno ishodovati isprave o nadzoru koje će se na zahtjev uvoznika izdavati nadležno tijelo zemlje članice bez količinskih ograničenja. Za izdavanje dozvola u Hrvatskoj nadležno je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje će započeti s zaprimanjem i obradom zahtjeva  od 30. svibnja 2016.

U zahtjevu za izdavanje Isprave o nadzoru za uvoz čelika i proizvoda od čelika treba navesti tarifnu oznaku u skladu sa naputkom Europske komisije, od deset znamenaka za svaki proizvod.

Više informacija možete pronaći na stranicama ministarstva MVEP – Gospodarska Diplomacija • Željezo i čelik.

 

Rok podnošenja Intrastat izvještaja
/in , /by

INTRASTAT obrazac se mora podnijeti elektroničkim putem u periodu između 1. i 15–og dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca za koji se INTRASTAT izvještaj sastavlja.

NOVO u 2016.g. !!!

Ukoliko je 15. dan u mjesecu neradni dan, rok je zadnji radni dan prije 15–og.

Podrijetlo robe
/in /by

Podrijetlo robe ima izuzetan značaj u primjeni trgovinskih mjera EU, kako u primjeni povlaštenih carinskih stopa pri uvozu robe u EU, tako i kod izvoza u primjeni trgovinskih sporazuma s zemljama s kojima EU ima potpisane sporazume odnosno protokoli.

Na stranicama Carinske uprave (carina.gov.hr) objavljen je zanimljiv i koristan članak o podrijetlu robe koji Vam prenosimo u cijelosti.

Prilikom uvoza ili izvoza robu često pored ostale dokumentacije prati i dokaz o podrijetlu robe.
Općenito, podrijetlo robe može biti:

  • povlašteno (preferencijalno) podrijetlo i
  • nepovlašteno (nepreferencijalno) podrijetlo.

Nužno je razlikovati ove dvije kategorije podrijetla robe. Pritom odmah treba naglasiti da ista roba može imati naznačeno i povlašteno i nepovlašteno podrijetlo, te da ono može biti različito, tj. može imati povlašteno podrijetlo jedne zemlje, a nepovlašteno druge zemlje. Predmetni dokazi izdaju se za robu koja udovolji određenim propisanim pravilima podrijetla. Kod uvoza, radi primjene povlaštene (preferencijalne) stope carine gleda se na preferencijalno podrijetlo, te robu treba pratiti dokaz o preferencijalnom podrijetlu, a nepreferencijalno podrijetlo pri uvozu može odredit je li roba podložna ili izuzeta od primjene drugih specifičnih (zaštitnih, antidampinških) mjera trgovinske politike.

Iz tog razloga podrijetlo robe, neovisno služi li primjeni povlaštene stope carine ili izuzeću od primjene neke od mjera trgovinske politike, od izuzetnog je značaja.

Ono što treba istaknuti je da EU ima zaključen čitav niz preferencijalnih sporazuma, koji reguliraju preferencijalno podrijetlo, i to kako dvostranih, tako i jednostranih te se u dijelu povlaštenog podrijetla daje pregled svih preferencijalnih aranžmana koje EU primjenjuje uz naznake gdje se predmetni ugovori ili odluke mogu pronaći kako bi se detaljnije proučile. Ujedno treba naglasiti da je ovo trenutno stanje, a trgovinski su pregovori „živ organizam“ i kontinuirano se pregovara sa određenim državama, te je i sama shema ugovora podložna promjenama, koju ćemo pravovremeno ažurirati.

Nepreferencijalno podrijetlo

Predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe tj. roba na temelju nepovlaštenog podrijetla (za razliku od povlaštenog podrijetla) ne stječe nikakav povlašteni status u vidu ukidanja ili smanjenja carine na istu, već je isto nužno za pravilnu primjenu mnogih mjera ekonomske politike kao npr.: antidampinških i kompenzacijskih carina; uvoznih i izvoznih kvota za odredene zemlje; embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine zemlje; izvoznih poticaja i dr. Ujedno se koristi i u svrhu vanjskotrgovinske statistike. Kao dokaz nepovlaštenog podrijetla robe izdaje se uvjerenje o podrijetlu koju uobičajeno izdaju trgovinske ili gospodarske komore zemlje izvoznice (u RH je to HGK).
Kod nepovlaštenih pravila podrijetla proizvodi mogu steci podrijetlo na jedan od dva načina i to ovisno da li je roba:

  •  u cijelosti dobivena u zemlji ili
  •  u slucajevima gdje se roba proizvodi u dvije ili više zemalja, smatra se da potječe iz zemlje u kojoj je prošla “posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu u tvrtci opremljenoj u tu svrhu, a što dovodi do novih proizvoda ili predstavlja bitnu fazu proizvodnje “.Kod odredene robe kao npr. tekstila postoje određena dodatna pravila i tumačenja koja propisuju obradu.

Treba istaknuti da kao dio višestranih trgovinskih pregovora u okviru GATT-a postoji intencija usklađivanja pravila o nepovlaštenom podrijetlu unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i ti pregovori su i dalje u tijeku.
EU nepreferencijalna pravila propisana su člancima 22. do 26. Carinskog zakonika Zajednice (Uredba Vijeca 2913/92) i člancima 35. do 65., te Prilozima 9. do 11. Uredbe za provedbu carinskog zakonika Zajednice (Uredba Komisije 2454/93), a za dodatna tumačenja, ukoliko se za određenu robu ne može na osnovu ovih odredbi tj. liste pravila za pojedine proizvode (iz Priloga) utvrditi da li je zadovoljeno pravilo za nepreferencijalno podrijetlo, koristi se lista preostalih pravila, koja je javno dostupna na web stranicama DG TAXUD-a (http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/customs_duties/rules_origin/non-preferential/article_410_en.htm)

Preferencijalno podrijetlo

Povlaštena pravila, za razliku od nepovlaštenih, često su stroža tj. da bi roba stekla podrijetlo nužno je da ista zadovolji strože kriterije. Najčešće su propisana protokolima o podrijetlu koji su sastavni dijelovi ugovora o slobodnoj trgovini ili autonomnim mjerama (npr. GSP podrijetlo, ili autonomnim trgovinskim mjerama EU-a). Istim se osigurava da se samo za one robe koja su stekle podrijetlo u jednoj zemlji ugovornici primjenjuje povlaštena stopa carine pri uvozu u drugu članicu ugovornicu.
Primjena povlaštene stope najčešće je ugovorena dvostrano, međutim EU poznaje i autonomnu primjenu preferencijala sa pojedinom državama ili grupama država uz jednostranu primjenu povlaštene stope carine, a sve s ciljem podupiranja razvoja određenih područja ili regija .
Prilikom uvoza robe u EU može se primijeniti povlaštena stopa carine po tri različita osnova i to temeljem:

  • ugovora o slobodnoj trgovini i protokola o podrijetlu (između dviju ili više zemalja)
  •  autonomnih (jednostranih) preferencijala koje EU daje robi podrijetlom iz manje razvijenih zemlja prilikom uvoza u EU
  •  carinske unije.

Dok je Ugovorima o slobodnoj trgovini i autonomnim aranžmanima predviđena primjena povlaštene stope carine za robu koja je stekla povlašteno podrijetlo u određenoj zemlji ili grupi zemalja i prati je pravovaljani dokaz o podrijetlu robe, za robu će se u okviru carinske unije primijeniti povlašteni uvoz za robu koja je u tim zemljama puštena u slobodan promet i to temeljem statusa „robe puštene u slobodan promet“ , a ne temeljem statusa robe s podrijetlom. Međutim, treba istaknuti da se za robu koja se uvozi u okviru carinske unije primjenjuju sve mjere trgovinske politike.
Pored činjenice da je EU ujedno i carinska unija, EU ima zaključenu carinsku uniju i sa Turskom i to za industrijske proizvode i prerađene industrijske proizvode (osim ugljena i čelika), San Marinom za svu robu osim ugljena i čelika i Andorom za robu iz poglavlja 25-97 Carinske tarife.
Ujedno, carinskom unijom nisu predviđeni svi proizvodi, ali isti onda mogu imati povlašteni tretman temeljem podrijetla. Tako npr. poljoprivredni proizvodi iz Turske i Andore nisu uključeni u carinsku uniju ali mogu se uvoziti u EU uz primjenu povlaštene stope ukoliko robu prati dokaz o povlaštenom podrijetlu.

Stjecanje podrijetla

Općenito smatra se da su proizvodi sa podrijetlom ako su:

  • u cijelosti dobiveni
  • dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi (uz ispunjenje uvjeta iz Liste prerade ili obrade) stekli podrijetlo kumulacijom

Pored samog načina stjecanja povlaštenog podrijetla svaki pojedinačni ugovor propisuje i slijedeće temeljne odredbe i to: nedostatni postupci prerade ili obrade, opće pravilo tolerancije, zabranu povrata carine (no drawback), načelo teritorijalnosti, pravilo o izravnom prijevozu, dokaze o podrijetlu, mogućnost dodjeljivanja statusa ovlaštenih izvoznika i dr.
Treba istaknuti da svaki protokol o podrijetlu ili neka drugi pravna osnova kojim su propisana pravila podrijetla ima neke svoje specifičnosti i nužno je prilikom utvrđivanja podrijetla proučiti konkretan protokol u relevantnom broju službenog lista EU (Official Journal – OJ) gdje su objavljeni svi Sporazumi odnosno protokoli.

Važne novosti u primjeni carinskih propisa od 01.05.2016 !!!
/in /by

 

Od 1. svibnja 2016. u cijelosti počinje primjena novog carinskog zakonodavstva Europske Unije i Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske Unije. Primjena novog zakonodavstva obuhvaća i promjene na području osiguranja carinskog duga. O najvažnijim promjenama možete pročitati više na stranicama Carinske uprave RH.