Archive for category: Novosti

You are here: Home / Info Portal / Novosti
Uvoz proizvoda od aluminija
/in , /by

U Službenom listu broj L106 od 26. travnja 2018. objavljena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/640 o uvođenju prethodnog nadzora Unije na uvoz određenih proizvoda od aluminija podrijetlom iz određenih trećih zemalja.

Puštanje u slobodni promet u Uniji proizvoda od aluminija iz Priloga I. ove Uredbe uvjetovano je podnošenjem isprave o nadzoru koju izdaje jedno od nadležnih tijela država članica s popisa u Prilogu II. Uredbe.

Sukladno članku 1 Uredbe 2018/640, mjera prethodnog nadzora ne primjenjuje se:

  • za pošiljke neto mase do 2500 kg
  • za pošiljke podrijetlom iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna

Početak važenja mjere je od 12.5.2018. a izdavanje nadzorne isprave u Republici Hrvatskoj u nadležnosti je Ministarstva financija Carinske uprave.

Obrazac zahtjeva u excel formatu te potpisani obrazac u pdf, jpg, gif ili nekom drugom slikovnom formatu potrebno je dostavi na adresu elektroničke pošte: nadzorne.isprave@carina.hr

Zahtjev mora biti podnesen na razini deseteroznamenkaste tarifne oznake (TARIC oznake) koja postoji i važeća je na datum podnošenja zahtjeva.
Prije unošenja TARIC oznake potrebno je za predmetni proizvod/proizvode od aluminija u TARIC  aplikaciji provjeriti ispravnost razvrstavanja.

Uz zahtjev uvoznik mora priložiti:

  • komercijalnu ispravu kojom dokazuje namjeru uvoza, npr. kupoprodajni ugovor, predračun, narudžbu, korespondenciju s prodavateljem kojom se potvrđuje narudžba robe (npr. putem elektroničke pošte) i
  • potvrdu o proizvodnji koju je izdao proizvođač aluminija, iz koje je vidljiva vrsta i kemijski sastav robe

Predmetne isprave neophodne su radi provjere ključnih podataka u zahtjevu (KN/TARIC oznake, količine i vrijednosti u eurima) kako bi se izbjegli problemi kod puštanja robe u slobodni promet zbog osporavanja isprave o nadzoru ili njezine neusklađenosti s podacima sadržanim u uvoznoj carinskoj deklaraciji.

Slijedom navedenog upozoravamo da će izdavanje isprave o nadzoru biti odbijeno ako zahtjev ne sadrži sve potrebne podatke ili ako mu nisu priložene prethodno navedene isprave.

Svu dokumentaciju koja je dostavljena na adresu elektroničke pošte, potrebno je dostaviti i u papirnatom obliku, poštom ili osobno na adresu:

MINISTARSTVO FINANCIJA – CARINSKA UPRAVA
Sektor za carinski sustav
Odjel za zajedničku agrarnu i trgovinsku politiku
Alexandera von Humboldta 4a, 10000 Zagreb

Isprava o nadzoru izdaje se automatski, bez pristojbi, za bilo koju zahtijevanu količinu, unutar pet radnih dana nakon što bilo koji uvoznik s poslovnim nastanom u Uniji, podnese zahtjev.

Prema članku 2 stavak 4 Uredbe 2018/640, isprava o nadzoru koju je izdalo nadležno tijelo bilo koje države članice valjana je na cijelom području Unije.

Valjanost isprave o nadzoru je maksimalno četiri mjeseca, a neiskorištene ili djelomično iskorištene isprave o nadzoru mogu s obnoviti na isti rok (članak 2 stavak 6 Uredbe 2018/640).
Ispravu o nadzoru Carinska uprava izdaje u papirnatom obliku i u pravilu dostavlja korisniku poštom.
Izdanu ispravu moguće je, uz prethodni dogovor, preuzeti i osobno na naprijed navedenoj adresi, svakim radnim danom u vremenu od 9.00 – 15.00 sati.

Svi upiti vezani uz postupanje pri uvoz proizvoda od aluminija mogu se uputiti na adresu elektroničke pošte: nadzorne.isprave@carina.hr
Za više informacija posjetite stanicu Carinske uprave 

Izmjena odredbi o DUGOROČNOJ IZJAVI DOBAVLJAČA (ID)
/in , /by

Izmjenom čl. 62 uvela se mogućnost da jedna dugoročna izjava dobavljača obuhvaća i robu koja je već bila isporučena do datuma izdavanja izjave dobavljača i robu koja će biti isporučena kasnije, kao i izdavanje dugoročne izjave dobavljača za određeni period u budućnosti s ukupnim maksimalnim periodom važenja od 24 mjeseci od datuma početka valjanosti.

Čl. 62. PUCZU sada glasi:

  1. Ako dobavljač izvozniku ili subjektu redovito isporučuje pošiljke robe i ako se očekuje da status robe s podrijetlom svih tih pošiljaka bude isti, dobavljač može dostaviti jedinstvenu izjavu kojom je obuhvaćeno više pošiljaka te robe (dugoročna izjava dobavljača).
  2. Dugoročna izjava dobavljača sastavlja se za pošiljke poslane tijekom određenog vremenskog razdoblja i sadržava tri datuma:
    1. datum na koji je izjava sastavljena (datum izdavanja);
    2. datum početka razdoblja (datum početka), koji ne može biti više od 12 mjeseci prije ili više od šest mjeseci nakon datuma izdavanja;
    3. datum završetka razdoblja (datum završetka), koji ne može biti više od 24 mjeseca nakon datuma početka razdoblja;
  3. Ako dugoročna izjava dobavljača nije valjana u pogledu nekih ili svih pošiljaka robe koja je isporučena ili koja se treba isporučiti, dobavljač odmah o tome obavješćuje predmetnog izvoznika ili predmetni subjekt.

 

Predmetne odredbe primjenjuju se od 14. lipnja 2017.

Preuzeto s https://carina.gov.hr/

Carinska uprava preuzima nadležnost za izdavanje isprave o nadzoru za uvoz proizvoda od željeza ili čelika
/in , /by

Od 11. srpnja 2017. godine, Ministarstvo financija Carinska uprava preuzima nadležnost od Ministarstva vanjskih i europskih poslova vezano za izdavanje isprave o nadzoru koja je uvjet za puštanje u slobodni promet određenih proizvoda od željeza ili čelika iz određenih trećih zemalja.

Izmjena Uredbe stupa na snagu 11.7.2017. godine, od kojeg datuma izdavanje isprave o nadzoru u Republici Hrvatskoj u nadležnosti je Ministarstva financija Carinske uprave.Isprave izdane prije 11. srpnja 2017. od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova vrijede do roka navedenog na njima.
Informacije vezane uz postupak podnošenja zahtjeva Carinskoj upravi, potrebnim ispravama i izdavanju isprava o nadzoru, obuhvaćenim proizvodima i izuzećima od podnošenje isprave te informacije vezane uz carinsko postupanje pri uvozu proizvoda od željeza ili čelika mogu se naći u Pojašnjenjima o primjeni propisa br. 14 CTVP  V2.0 od 11.7.2017. – Uvoz proizvoda od željeza ili čelika.

Posebno naglašavamo da uz popunjeni obrazac zahtjeva, osim komercijalne isprave kojom dokazuje namjeru uvoza, podnositelj zahtjeva mora priložiti potvrdu o proizvodnji koju je izdala čeličana koja je robu proizvela, iz koje je vidljiva vrsta i kemijski sastav robe. Predmetne isprave neophodne su radi provjere ključnih podataka u zahtjevu (KN/TARIC oznake, količine i vrijednosti u eurima) kako bi se izbjegli problemi kod puštanja robe u slobodni promet zbog osporavanje isprave o nadzoru ili njezine usklađenosti s podacima sadržanim u uvoznoj carinskoj deklaracije.
Slijedom navedenog upozoravamo da će izdavanje isprave o nadzoru biti odbijeno ako zahtjev ne sadrži sve potrebne podatke ili ako mu nisu priložene prethodno navedene isprave.

 

Ova obavijest je objavljena na službenim stranicama Carinske uprave te je u potpunosti možete pregledati ovdje.

Kretanje preko Neumskog Koridora – T2L isprave
/in , /by

Uredba Vijeća (EU) br. 2017/762 o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 479/2013 o izuzimanju od obveze podnošenja ulaznih i izlaznih skraćenih deklaracija za robu Unije (domaća roba) koja se prevozi preko neumskog koridora donesena je 25. travnja 2017.

U skladu s izmjenama iz gore navedene Uredbe, od 23.05.2017. u 00:00 sati prilikom kretanja robe Unije iz jedne točke u carinskom području do druge točke u carinskom području preko neumskog koridora, od obveze podnošenja sigurnosnih deklaracija elektroničkim putem (izlazne i ulazne skraćene deklaracije) izuzete su pošiljke čija vrijednost ne premašuje 15.000 EUR.

  • Za pošiljke roba Unije čija vrijednost ne premašuje 15.000 EUR obvezno je podnošenje T2L isprave
  • Za pošiljke roba Unije čija vrijednost premašuje 15.000 EUR obvezno je podnošenje T2L isprave i izlazne skraćene deklaracije (carinskom uredu izlaza iz carinskog područja) te ulazne skraćene deklaracije (carinskom uredu ponovnog ulaza u carinsko područje).
Materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom
/in , /by

Sukladno Pravilniku o sadržaju i obliku obrasca za prijavu djelatnosti uvoza, proizvodnje i distribucije materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom („Narodne novine“, broj 3/14) svaki subjekt u poslovanju s materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom a koji obavlja djelatnost proizvodnje i/ili uvoza i/ili distribucije, obvezan je prijaviti djelatnost na propisanom obrascu.

Ministarstvo zdravlja izdaje Potvrdu o prijavi djelatnosti nakon podnošenja zahtjeva.

Obrazac nisu obvezni podnositi:

Pravne ili fizičke osobe koje se bave maloprodajom;
Pravne ili fizičke osobe koje isključivo uvoze ili distribuiraju sirovine za proizvodnju materijala i/ili predmeta (npr. monomeri, polimeri i sl.)

Ukoliko je pravna ili fizička osoba i distributer i uvoznik, može se izvršiti prijava na jednom obrascu, ali na način da se označe obje funkcije.

Više informacija i obrazac za prijavu u sustav možete pronaći na stranicama Ministarstva zdravstva.

Uvodi se nova aplikacija za Zastupanje i potrebe elektroničke prijave i ažuriranja podataka o zastupanjima
/in , /by

Aplikacija će gospodarstvenicima i carinskim zastupnicima omogućiti kreiranje zastupanja za provođenje Carinskih i trošarinskih postupaka elektroničkim putem (bez potrebe podnošenja papirnatih obrazaca i dolaska u Carinske urede) te će biti dostupna kao novi modul u okviru postojeće G2B aplikacije za administraciju korisnika usluga e-Carine (https://carina.gov.hr/istaknute-teme/e-carina/g2b-servis/2450) dostupna od 6. prosinca 2016. godine.

15. veljače 2017. godine u punu produkciju biti će poslužena aplikacija Zastupstva i prilagođeni sustav e-Trošarine. Ukoliko gospodarstvenici (opunomoćitelji) i njihovi zastupnici (opunomoćenici) u trošarinskim postupcima i postupcima prijave posebnih poreza, neće imati kreirana zastupanja putem nove aplikacije, neće biti u mogućnosti podnositi zakonom propisane obrasce.

Obveze deklaranta u carinskom postupku
/in /by

Sukladno članku 15 (2) CZU, podnošenjem carinske deklaracije bilo koja osoba koja je izravno ili
neizravno uključena u ispunjavanje carinskih formalnosti ili u carinske provjere (uključujući
carinskog zastupnika) odgovorna je za:

  •  točnost i potpunost informacija koje se navode u deklaraciji,
  • vjerodostojnost, točnost i valjanost svih dokumenata koji se prilažu deklaraciji,
  •  ispunjenje svih obveza koje se odnose na stavljanje dotične robe u predmetni carinski
    postupak.

Nadalje, u skladu s člankom 163 CZU, dokumenti koji su potrebni za stavljanje robe u deklarirani
carinski postupak moraju biti u posjedu deklaranta i na raspolaganju carinskim tijelima u vrijeme
kada se podnosi carinska deklaracija. Dakle, ti dokumenti moraju biti dostavljeni nadležnom
carinskom službeniku ako je određena kontrola predmetne deklaracije.
Slijedom toga, svako neutemeljeno i potencijalno netočno deklariranje podataka o kojem ovisi
visina obračunatih davanja, neposjedovanje ili nepodnošenje potrebnih dokumenata, nepružanje
podataka ili pojašnjenja koja su potrebna za provedbu propisa može povlačiti prekršajnu
odgovornost temeljem Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije.

3.3.1 Neto masa
Neto masa podrazumijeva masu robe bez bilo kojeg pakiranja.
Pravilnikom o popunjavanju jedinstvene carinske deklaracije propisano je da se u polje 38 unosi
neto masu robe opisane u odgovarajućem polju 31, izraženu u kilogramima. Iznimno, u slučaju
električne energije iz tarifnog broja 2716, u polje 38 unosi se podatak od 0,001 kg.
Polje 38 obvezno se popunjava na razini stavke deklaracije, slijedom čega će deklaracija biti
odbijena ako polje 38 nije popunjeno ili sadrži podatak od 0,000 kg. U tom slučaju, deklarant će
porukom kroz HRAIS sustav biti obaviješten da je deklaracija neispravna i da ju treba ispraviti.
Polje 38 mora sadržavati točan i utemeljen podatak o neto masi robe opisane u polju 31, za svaku
pojedinačnu stavku deklaracije, što znači da proizvoljno deklariranje neto mase, na primjer
proporcionalno prema vrijednosti stavke, nije dozvoljeno. To je iznimno važno kada se radi o
deklaracijama za puštanje u slobodni promet (uključujući za posebnu uporabu) i unutarnju
proizvodnju jer netočno deklariranje može za posljedicu imati nepravilnu primjenu propisa vezanih
uz stavljanje robe u te postupke, a osobito u pogledu jediničnih cijena i visine davanja.
Slijedom toga, deklarant je dužan osigurati točne podatke o neto masi robe za svaku vrstu robe
obuhvaćenu carinskom deklaracijom. Ti podaci mogu biti sadržani u računu, predračunu,
otpremnici, paking listi ili drugom komercijalnom dokumentu pošiljatelja ili ih na odgovarajući način
može utvrditi deklarant prije podnošenje stavljanja robe u navedene carinske postupke

Izvor: Pojašnjenje br. 16 V 1.0 od 1.9.2016 Carinska uprava, Središnji ured, Sektor za carinsku tarifu, vrijednost i podrijetlo

Podrijetlo robe
/in /by

Podrijetlo robe ima izuzetan značaj u primjeni trgovinskih mjera EU, kako u primjeni povlaštenih carinskih stopa pri uvozu robe u EU, tako i kod izvoza u primjeni trgovinskih sporazuma s zemljama s kojima EU ima potpisane sporazume odnosno protokoli.

Na stranicama Carinske uprave (carina.gov.hr) objavljen je zanimljiv i koristan članak o podrijetlu robe koji Vam prenosimo u cijelosti.

Prilikom uvoza ili izvoza robu često pored ostale dokumentacije prati i dokaz o podrijetlu robe.
Općenito, podrijetlo robe može biti:

  • povlašteno (preferencijalno) podrijetlo i
  • nepovlašteno (nepreferencijalno) podrijetlo.

Nužno je razlikovati ove dvije kategorije podrijetla robe. Pritom odmah treba naglasiti da ista roba može imati naznačeno i povlašteno i nepovlašteno podrijetlo, te da ono može biti različito, tj. može imati povlašteno podrijetlo jedne zemlje, a nepovlašteno druge zemlje. Predmetni dokazi izdaju se za robu koja udovolji određenim propisanim pravilima podrijetla. Kod uvoza, radi primjene povlaštene (preferencijalne) stope carine gleda se na preferencijalno podrijetlo, te robu treba pratiti dokaz o preferencijalnom podrijetlu, a nepreferencijalno podrijetlo pri uvozu može odredit je li roba podložna ili izuzeta od primjene drugih specifičnih (zaštitnih, antidampinških) mjera trgovinske politike.

Iz tog razloga podrijetlo robe, neovisno služi li primjeni povlaštene stope carine ili izuzeću od primjene neke od mjera trgovinske politike, od izuzetnog je značaja.

Ono što treba istaknuti je da EU ima zaključen čitav niz preferencijalnih sporazuma, koji reguliraju preferencijalno podrijetlo, i to kako dvostranih, tako i jednostranih te se u dijelu povlaštenog podrijetla daje pregled svih preferencijalnih aranžmana koje EU primjenjuje uz naznake gdje se predmetni ugovori ili odluke mogu pronaći kako bi se detaljnije proučile. Ujedno treba naglasiti da je ovo trenutno stanje, a trgovinski su pregovori „živ organizam“ i kontinuirano se pregovara sa određenim državama, te je i sama shema ugovora podložna promjenama, koju ćemo pravovremeno ažurirati.

Nepreferencijalno podrijetlo

Predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe tj. roba na temelju nepovlaštenog podrijetla (za razliku od povlaštenog podrijetla) ne stječe nikakav povlašteni status u vidu ukidanja ili smanjenja carine na istu, već je isto nužno za pravilnu primjenu mnogih mjera ekonomske politike kao npr.: antidampinških i kompenzacijskih carina; uvoznih i izvoznih kvota za odredene zemlje; embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine zemlje; izvoznih poticaja i dr. Ujedno se koristi i u svrhu vanjskotrgovinske statistike. Kao dokaz nepovlaštenog podrijetla robe izdaje se uvjerenje o podrijetlu koju uobičajeno izdaju trgovinske ili gospodarske komore zemlje izvoznice (u RH je to HGK).
Kod nepovlaštenih pravila podrijetla proizvodi mogu steci podrijetlo na jedan od dva načina i to ovisno da li je roba:

  •  u cijelosti dobivena u zemlji ili
  •  u slucajevima gdje se roba proizvodi u dvije ili više zemalja, smatra se da potječe iz zemlje u kojoj je prošla “posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu u tvrtci opremljenoj u tu svrhu, a što dovodi do novih proizvoda ili predstavlja bitnu fazu proizvodnje “.Kod odredene robe kao npr. tekstila postoje određena dodatna pravila i tumačenja koja propisuju obradu.

Treba istaknuti da kao dio višestranih trgovinskih pregovora u okviru GATT-a postoji intencija usklađivanja pravila o nepovlaštenom podrijetlu unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i ti pregovori su i dalje u tijeku.
EU nepreferencijalna pravila propisana su člancima 22. do 26. Carinskog zakonika Zajednice (Uredba Vijeca 2913/92) i člancima 35. do 65., te Prilozima 9. do 11. Uredbe za provedbu carinskog zakonika Zajednice (Uredba Komisije 2454/93), a za dodatna tumačenja, ukoliko se za određenu robu ne može na osnovu ovih odredbi tj. liste pravila za pojedine proizvode (iz Priloga) utvrditi da li je zadovoljeno pravilo za nepreferencijalno podrijetlo, koristi se lista preostalih pravila, koja je javno dostupna na web stranicama DG TAXUD-a (http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/customs_duties/rules_origin/non-preferential/article_410_en.htm)

Preferencijalno podrijetlo

Povlaštena pravila, za razliku od nepovlaštenih, često su stroža tj. da bi roba stekla podrijetlo nužno je da ista zadovolji strože kriterije. Najčešće su propisana protokolima o podrijetlu koji su sastavni dijelovi ugovora o slobodnoj trgovini ili autonomnim mjerama (npr. GSP podrijetlo, ili autonomnim trgovinskim mjerama EU-a). Istim se osigurava da se samo za one robe koja su stekle podrijetlo u jednoj zemlji ugovornici primjenjuje povlaštena stopa carine pri uvozu u drugu članicu ugovornicu.
Primjena povlaštene stope najčešće je ugovorena dvostrano, međutim EU poznaje i autonomnu primjenu preferencijala sa pojedinom državama ili grupama država uz jednostranu primjenu povlaštene stope carine, a sve s ciljem podupiranja razvoja određenih područja ili regija .
Prilikom uvoza robe u EU može se primijeniti povlaštena stopa carine po tri različita osnova i to temeljem:

  • ugovora o slobodnoj trgovini i protokola o podrijetlu (između dviju ili više zemalja)
  •  autonomnih (jednostranih) preferencijala koje EU daje robi podrijetlom iz manje razvijenih zemlja prilikom uvoza u EU
  •  carinske unije.

Dok je Ugovorima o slobodnoj trgovini i autonomnim aranžmanima predviđena primjena povlaštene stope carine za robu koja je stekla povlašteno podrijetlo u određenoj zemlji ili grupi zemalja i prati je pravovaljani dokaz o podrijetlu robe, za robu će se u okviru carinske unije primijeniti povlašteni uvoz za robu koja je u tim zemljama puštena u slobodan promet i to temeljem statusa „robe puštene u slobodan promet“ , a ne temeljem statusa robe s podrijetlom. Međutim, treba istaknuti da se za robu koja se uvozi u okviru carinske unije primjenjuju sve mjere trgovinske politike.
Pored činjenice da je EU ujedno i carinska unija, EU ima zaključenu carinsku uniju i sa Turskom i to za industrijske proizvode i prerađene industrijske proizvode (osim ugljena i čelika), San Marinom za svu robu osim ugljena i čelika i Andorom za robu iz poglavlja 25-97 Carinske tarife.
Ujedno, carinskom unijom nisu predviđeni svi proizvodi, ali isti onda mogu imati povlašteni tretman temeljem podrijetla. Tako npr. poljoprivredni proizvodi iz Turske i Andore nisu uključeni u carinsku uniju ali mogu se uvoziti u EU uz primjenu povlaštene stope ukoliko robu prati dokaz o povlaštenom podrijetlu.

Stjecanje podrijetla

Općenito smatra se da su proizvodi sa podrijetlom ako su:

  • u cijelosti dobiveni
  • dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi (uz ispunjenje uvjeta iz Liste prerade ili obrade) stekli podrijetlo kumulacijom

Pored samog načina stjecanja povlaštenog podrijetla svaki pojedinačni ugovor propisuje i slijedeće temeljne odredbe i to: nedostatni postupci prerade ili obrade, opće pravilo tolerancije, zabranu povrata carine (no drawback), načelo teritorijalnosti, pravilo o izravnom prijevozu, dokaze o podrijetlu, mogućnost dodjeljivanja statusa ovlaštenih izvoznika i dr.
Treba istaknuti da svaki protokol o podrijetlu ili neka drugi pravna osnova kojim su propisana pravila podrijetla ima neke svoje specifičnosti i nužno je prilikom utvrđivanja podrijetla proučiti konkretan protokol u relevantnom broju službenog lista EU (Official Journal – OJ) gdje su objavljeni svi Sporazumi odnosno protokoli.

Važne novosti u primjeni carinskih propisa od 01.05.2016 !!!
/in /by

 

Od 1. svibnja 2016. u cijelosti počinje primjena novog carinskog zakonodavstva Europske Unije i Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske Unije. Primjena novog zakonodavstva obuhvaća i promjene na području osiguranja carinskog duga. O najvažnijim promjenama možete pročitati više na stranicama Carinske uprave RH.

Neumski Koridor- Nova uputa o provedbi mjera od 01.05.2016.
/in /by

Novom uputom Središnjeg  Ureda Carinske Uprave RH pojašnjava se uporaba carinskih postupaka i provedba mjera carinskog nadzora i sigurnosno zaštitnih mjera nad robama Unije koje se kreću preko koridora Neum s primjenom od 01.05.2016.

Uputu u cijelosti možete preuzeti ovdje:

Uputa br. 19/16 o provedbi mjera carinskog nadzora nad robama Unije koje se prevoze preko neumskog koridora